Znanstvenici su skenirali unutrašnjost lubanje jednog predstavnika roda Australopithecus. Lubanja je očuvana gotovo u cijelosti, što je vrlo rijetko za tako stare primjerke. Pripadnici skupine Australopithecus živjeli su u Africi prije 2 do 4 milijuna godina. Smatra se da su se današnji ljudi razvili upravo od njih.
Ovaj fosil nazvan je Little Foot (engl. Malo Stopalo) i pronađen je prije dvadesetak godina u poznatoj spilji Sterkfontein u Johannesburgu. Njegova se starost procjenjuje na 3,67 milijuna godina.
Istraživanja je vodila paleontologinja Amélie Beaudet sa Sveučilišta Witwatersrand u Južnoafričkoj Republici. Primijenili su mikro-kompjuteriziranu tomografiju jer mozak ostavlja otiske na lubanji. Čak se mogu utvrditi gdje su se nalazile vene i arterije. Tako su uspjeli rekonstruirati unutrašnjost lubanje ovog ljudskog pretka. Rezultati su pokazali da se Little Foot razlikuje od ostalih mlađih primjeraka roda Australopithecus. Možda je riječ o nekoj posve novoj vrsti.
Ovaj se mozak ističe po tome što je napola ljudski i napola majmunski. Odnosno izgleda onako, kako se pretpostavljalo da izgleda zajednički predak majmuna i čovjeka. Mozak Little Foota se od današnjeg čovjeka razlikuje, primjerice, po tome što je mnogo veća površina moždane kore zadužena za vid, a parijetalno područje, koje omogućuje izradu alata, mnogo je manje.
Zanimljiva je i asimetričnost mozga ovog južnoafričkog hominina. To je zajednička osobina čovjeka i majmuna i ukazuje na mogućnost da su već Australopithecusi mogli imati lateraliziran mozak, odnosno da su se polutke možda specijalizirale za određene radnje. To znači da je lateralizacija nastupila vrlo rano u povijesti čovječanstva.
Piše: Marsela Alić
Preuzeto: www.livescience.com
