Grčki filozof Platon opisao je Atlantidu kao moćnu državu. U njoj je bilo navodno 10.000 kočija, kompleksan sustav kanala i napredne tehnologije. Zadnjih nekoliko stoljeća raspravlja se o tome je li Atlantida samo mit ili je ipak možda postojala. Brojni istraživači pokušali su je naći. Kao potencijalne lokacije spominjali su se otoci Kreta, Santorini, Cipar, Sardinija i gradovi poput Troje. Na popisu mogućih lokacija našli su se gradovi diljem svijeta.
U traženju arheoloških lokaliteta ne sudjeluju samo arheolozi amateri nego i poduzeća. Poduzeće Merlin Burrows iz Engleske otkriva lokalitete na temelju povijesnih zapisa i satelitskih podataka. Fokusirali su se na Nacionalni park Doñana kod Seville, u Španjolskoj.
Na morskom dnu ispred španjolske obale ronioci su uočili velike krugove za koje su pretpostavili da su baze kula. Ruševine su proglasili Posejdonovim hramom. Pronašli su i vrlo dugačak zid pod površinom. Smatraju da je cunami mogao biti uzrok uništenja grada. Zaposlenici poduzeća Merlin Burrows povezali su Platonove opise Atlantide s onim što su vidjeli na dnu mora i tvrde da su naišli na beton.
Ronioci su uzeli uzorke i poslali na datiranje. Rezultati su pokazali da su uzorci stari između 10.000 i 12.000 godina. Međutim, poduzeće nije objavilo kojim je točno postupkom datiranje provedeno za ono što su oni nazvali betonom. Treba napomenuti da su prije 10.000 – 12.000 ondje hodali paleolitički lovci i sakupljači te nisu postojale kulture na takvoj naprednoj razini. Na kraju je direktor poduzeća izjavio: “Mi želimo zaraditi vrlo mnogo novca od tog nalazišta. S tim novcem želimo financirati arheološku zajednicu.”
Južna Španjolska nije slučajno odabrana za područje drevne Atlantide. Ugledni časopisi poput National Geographica i Antiquity već su objavljivali dokaze o tome kako se Atlantida nalazi upravo u Nacionalnom parku Doñana. Taj je kraj bio naseljen prije 5000 godina te je razina mora bila niža od današnje.
Nakon objava o novoj Atlantidi, profesionalni arheolozi su potvrdili da znaju za tu lokaciju otprije te da je riječ o antičkom naselju i trgovačkom središtu. Osim toga, većina opisa iz Platonovog djela nema veze s pronađenim ruševinama. Platon je vjerojatno iskoristio elemente nekoliko priča i mitova kako bi što bolje dočarao napredno i korumpirano društvo Atlantide, koje je pogodila Božja kazna. On nije pisao putopis nego filozofsko djelo.
Piše: Marsela Alić
