Često se dogodilo u povijesti europskih jezika da je za njihov razvoj i moderni pristup bio ključan neki tiskani list ili časopis. Tako je prekretnicu u švedskom jeziku postavio tjednik Švedski Argus. U grčkoj mitologiji Argus je bio div sa sto očiju. Polovica očiju bila je uvijek budna. Tjednik je počeo izlaziti na današnji dan 1732. godine. Izlazio je samo dvije godine, ali je 1754. u cijelosti ponovno izdan.
Prvo je izdanje izašlo anonimno, no poslije se spisatelj i povjesničar Olof von Dalin ipak potpisivao. Premda je primjerak Švedskog Argusa sadržavao samo šest do 10 stranica, sadržaj je bio vrlo kvalitetan. Tjednik pun humora i satire na temu politike, gospodarstva, morala i religije nitko više nije mogao nadići.
Olof von Dalin pokušavao je zabaviti čitatelja, ali i podučiti ga te potaknuti na razmišljanje. U 18. stoljeću građanstvo je u Švedskoj već bilo dovoljno jako da se odmakne od elite velikaša i crkve te stvori poseban, snažan i sve obrazovaniji sloj. Prosvijećeni građani rugali su se vladajućima i kritizirali ih.
Švedski Argus odlikuje se jednostavnim jezikom, odnosno uporabom modernih riječi i gramatičkih oblika. Utjecaj ovog tjednika je bio toliko golem da je označio prekretnicu između zastarjelog i modernog švedskog jezika. Zbog nevjerojatnog uspjeha Švedskog Argusa urednik Olof von Dalin promaknut je od kraljevskog knjižničara u kraljevskog savjetnika.
Piše: Marsela Alić
